Prvi koraci od eksperimenta do svakodnevice

Još 1998. godine, engleski znanstvenik Kevin Warwick postao je prvi čovjek s ugrađenim RFID čipom. Iako taj potez tada nije izazvao široki interes, tehnologija je nastavila tiho evoluirati. Danas se RFID koristi u brojnim svakodnevnim situacijama od bankovnih kartica,  digitalnih brava i putovnica do NFC plaćanja putem mobitela. Ipak, sama pomisao na ugradnju RFID čipa pod kožu još uvijek kod mnogih izaziva nelagodu.

Upotreba RFID tehnologije danas

RFID tehnologija postala je neizostavan dio našeg svakodnevnog života. Susrećemo je:

  • prilikom beskontaktnog plaćanja karticama
  • u digitalnim bravama i pristupnim sustavima
  • na osobnim dokumentima kao što su putovnice i iskaznice
  • u mobilnim uređajima putem NFC tehnologije

Iako već svakodnevno koristimo RFID, ugradnja čipa pod kožu i dalje je tema koja izaziva rasprave i otpor kod dijela populacije.

Ugradnja RFID čipova kako to izgleda?

RFID čipovi mogu biti izuzetno mali, manji od zrna riže. Sama ugradnja je brza i kako tvrdi Denis Periša, prvi Hrvat s RFID čipom gotovo bezbolna.

Denis koristi svoj čip za:

  • otključavanje vrata
  • plaćanje računa
  • potencijalno pohranjivanje osobne iskaznice i putovnice

Iako je ugradnja čipa u Hrvatskoj još uvijek pravno nedefinirana, u zemljama sjeverne Europe to postaje uobičajena praksa  posebno u velikim tvrtkama gdje zaposlenici putem čipa otvaraju vrata i pristupaju internim sustavima.

Potencijal u medicini

RFID čipovi mogli bi u budućnosti igrati ključnu ulogu u medicini. U kombinaciji sa senzorima u tijelu, mogli bi:

  • bilježiti zdravstvene parametre u stvarnom vremenu
  • slati podatke liječniku automatski putem interneta
  • omogućiti trenutne reakcije na zdravstvene promjene (npr. povišena
    temperatura)

Ovakva primjena donosi brojne prednosti za prevenciju, dijagnostiku i hitne reakcije.

Kontroverze i etička pitanja

Unatoč potencijalu, ugradnja RFID čipova pod ljudsku kožu izaziva kontroverze:

  • Sigurnost – mogućnost hakiranja i neovlaštenog očitavanja podataka
  • Privatnost – potencijalno praćenje i nadzor
  • Zdravstveni rizici – reakcija tijela na metalne dijelove, problemi pri MRI skeniranju ili defibrilaciji
  • Religijski i etički prigovori – u nekim krugovima RFID se poistovjećuje sa “znakom zvijeri”

Zaključak

Tehnologija napreduje, granice se brišu, a budućnost koja je nekad izgledala daleko već je tu. U mnogim državama ugradnja RFID čipova postaje standard, a i u Hrvatskoj se počinje razgovarati o zakonskom reguliranju takvih praksi. RFID čipovi u tijelu mogli bi u budućnosti postati alat za olakšanje svakodnevnih zadataka, sigurnost i medicinsku podršku. No, nužno je pratiti etički, zdravstveni i pravni okvir kako bi se očuvala sloboda i sigurnost svakog pojedinca.

Budućnost dolazi, pitanje je samo kako ćemo je dočekati.